Tirimba Ogoti

Archive for the month “June, 2015”

ABAANCHWA BANE CHIOMBE N’ECHINGOKO: ENSEMO ENTANG’ANI

Rhinoceros_Beetle

(Ebicha: Africapoint.com)

Tata inaki agaanchete obotugi abwo kare? Nonya bono naanchete emeremo eyio. Egento narorire egekong’u gotuga nechiombe. Ntwagatugire chiombe kare riri twamenyete aria Molo. Bono omwaka o 1992 Abatwomera igoro (ko abande bakobaroka Abasigisi) bagachaka esegi eyio ekabetereria tong’anye korwa aroro. Engaki esegi yaogete ning’iyorete abasacha bakoeinda nechinsara gochia korwania ababisa. Engaki eyio amaiso ane konyora tarang’ainia igo tinamaete ninki kiarenge kogenderera, tinamaete Omotwomera igoro ninki, gose Omomaanyi gose Omoikoyo.

Ning’inyorete gingotara getii nakogenda ase chiombe chiakabekire esike, namanya koumora amache ime y’echingoro chiria chiremire n’amatimbo ime y’echabu eria. Bono egento nachete komanya neke; oise kobeka omorengari oo ase engoro y’eritimbo indigosoka, rikoirana ime. Korende oise gosuka ensemo iga ritimbo rikorora oborabu na gosoka. Amatimbo ayio arenge aria amanene amasomba-esike, aria abwate egento mosio bwe rigunchara ri’ekeobiria s’omotwe. Abamura baminto nabarabwo imbagatugire amaruma amo n’ebisusu.

Korwa engaki eyio twatamete esegi aria Molo emiaka ang’e ekomi ne’ene egaeta abaibori bane bataratuga chiombe naende. Bono ng’ora ng’ora tata agachaka gotuga ebichuchu. Nabo abianchete ekerage nonya chingaki chinde obireta nyomba na kobisiekera nonya ebabu ime, biatioki enyomba nagotorentera chinda. Tata agatema gotuga ching’ondi chikamanya koibu (erabe na Abamaanyi) nakonyenyerwa ang’e na seito. Abaibi abwo bakaimoki enyama na gototigera amayio, eura n’amanyinga oka.

Tata akamanya korangeri omogaka gete omonyamesira, omogaka okong’ire, naende korwa egesaku ki’Abakamba.

Nkarora omonyamesira oyio gagosiba amariogo gete ase risakara na konyabisa ase akabaga gake gesieri abwo boeri. Timanyeti gose eriogo erio ndiabwatete abaibi abwo.

Ng’ora ng’ora tata agachaka gotuga chiombe naende. Akagora chiombe isato. Ibere nyang’era eyemo nyabarati iga. Eng’ombe eyemo nyang’era ekamanya kobwatwa noborwaire gete. Egeka geke gekaera egasinyu koimoka, egachaka gosoki amasombogoku korwa monwa, na koruta chintacho rituko rigima. Mama akamanya goteba, “Oroche buna ekoruta chintacho na gosoki riuro? Nonya abanto nabo bagokwa iga.” Naende teireti egeka egetambe rituko erioerio egakwa. Abaamanyi bagacha bakanyeira gochia gotindeka. Rituko rikobwatia  tata akagora chimbori. Mama agakona ko tatebeti tata kende.

Eng’ombe eyemo neroo yatigarete. Tata agantomire inyesibe getii, omanya kong’inyori kera engaki,

“osibe egekundo buya tegenda o bande tochake kogamba ebina igaa.”

Eng’ombe eye neero nabo yaanchete kobasoka, yaaminchoria gochia are. Bono ko egotamboka epara chingaki chinyinge yamochia gotachu nechipigipigi n’echirori. Omweri oye egaacha ekagota nagosinyu gotenena yoka. Twakarangeiri abagaka gete batobwatesi twanyeimoki. Egaika engaki gete tata akarosa, akarangeri abanyenyi banyegore. Nkaigwa ng’a naichana ngatama tindora rikongo riaito rikoirwa konyenyu.

Post Navigation